Oktob blé ! Oktob woz ! Men Oktob tout koulè, yo pa konnet

Sa ka fè nanni-nannan mwa oktob-tala fet pour sa gloriyé lang kréyol-nou an. Adan tout péyi kréyolopal asou latè, kisiswa l'Anmérik kisiwa Loséyan Endien, ek menm adann kapital sé gran péyi-a (Pari, Monréyal, Nou-Yok kisasayésa...) moun ka sanblé pou vréyé zépon natirel nou an douvan. Pou di ki manniè yo fiè di'y ek yo kontan'y.
Mé dépi yonndé tan, sé média-a a chaché mété sa anlè koté pou pwomosionnen dot kalté model oktob : Obtob blé (ba viékò) ek Oktob woz (ba fanm ki ni kansè nan tété). Yo ka fè sitelman voukoum, sitelman tanbi épi blé ek woz tala ki nou ka bliyé ki Oktob tout koulè a té la avan yo.
Oktob tout koulè, sé oktob lakréyolité !
I toupòtré drapo bannzil lé Séchel la ki ka ilistré artik-tala. Chak sé koulè-a ka riprézanté an pep, an kilti, an rilijion, an manniè-wè ki migannen pou sa mété doubout lang kréyol la. Primié douvan ba nou, ka viv atè lé Zantiy : pe krayib la. Apré : pep afritjen an. Apré ankò : sé Blan-an. Epi pli ta ankò : Zendien, Chinnwa ek Sirien. Nou sé finaldikont lo migannay-tala ek nou pa bizwen pèsonn pou vini espitjé nou ki moun nou yé.
Nou plis ki sav ki moun nou yé : sé Kréyol nou yé.
Sa pa lé di nou ni ayen kont viékò ek kont Oktob blé yo a. Okontrè, viékò sé mémwè pep-la kivédi mémwè lang-lan ek kilti-a. Sa pa lé di non pli nou kont fanm ki ni kansè an tété. Okontrè, sé fanm ka mété nonm asou latè, sé fanm ka fè yich ek nou andwa respekté Oktob woz yo a. Sel bagay : nou pa lé ki Oktob blé ek Oktow woz vréyé Oktob tout koulè a nan razié.
Nou pa dakò épi sa pies toubannman !...